utorak, 14. veljače 2012.

Početak rata za slobodu interneta

Početak rata za slobodu interneta
Posljednjih tjedan dana sve više slušamo o zaštiti ljudskih prava i prava na slobodan Internet, te o prosvjedima protiv ACTA-e. Koji je krajnji cilj patokrata koji su zacijelo odlučili pokrenuti očajničke mjere kako bi se pod svaku cijenu obranili od ljudi?  Internet je postao zaista moćno oružje – no u čijim rukama će završiti?

 
Jedan od najpoznatijih aktivističkih web stranica, Activist post, se pita hoće li brutalna zatvaranja web-stranica na kojima se besplatno dijele sadržaji (stranica btjunkie i slične su  već zatvorene) i brzi hakerski napadi na servere i web mreže vladajućih stvoriti rat u kojem će cijeli svijet oslijepiti i ostati bez slobodnih internetskih informacija?
Internetski rat je eskalirao 19.01.2012. kada je vlada SAD-a ugasila popularnu internetsku stranicu MegaUpload zbog kršenja korporacijskih interesa. FBI je uhitio menadžere MegaUploada uz optužbe za pola milijarde dolara nanesene štete i kršenje autorskih prava. Istovremeno, hakivisti (hakeri aktivisti) pod nazivom Anonymusi su se osvetili tako što su pokrenuli masovni protunapad na nekoliko web-stranica, uključujući one: Američkog ureda za autorska prava (US Copyright Office), Ministarstvo pravosuđa (Department of Justice), FBI, Universal Music Group, Music Picture Association of America and the Recording Industry Association of America (koja je pokrenula prijedlog zakona o cenzuri interneta kroz PIPA i SOPA). Napad se zvao: Operation MegaUpload, te je također za cilj imala i Bijelu Kuću i vladu SAD-a.
Mnogi internetski aktivisti i borci za slobodu informacija su pozdravili napad Anonymusa na vladu SAD-a i njihove korporativne interese. No postoji i mišljenje da Anonymusi upadaju u stupicu u koju povlače cijeli svijet, na temelju poznatog principa: problem – reakcija – rješenje.

Tko tu uistinu krši zakon?
Tko je uistinu pravi agresor u ovome ratu? To je ne sumnjivo vlada SAD-a i njene agencije i pristaše rigoroznih zakona o autorskim pravima. Po slovu zakona, na sudu se mora dokazati da je netko prekršio zakon o autorskim pravima, a ne divljačkim zatvaranjem i rušenjem stranica i svog sadržaja na njima pokrenuti postupak protiv navodnih osumnjičenika prije nego li su oni uopće imali pravo na obranu i pošteno suđenje. U ovom slučaju MegaUpload je bio predočen velikoj poroti Vrhovnog suda ali se protiv njih nije vodio proces niti su osuđeni na sudu. Zbog brisanja stranice i sveg sadržaja na njoj, vlasnicima MegaUploada će biti gotovo nemoguće dokazati „gubitak novca,“ a da ne govorimo o gubitku i strašenju milijuna korisnika. Toliko o kršenju zakona!

Zbog ovih događaja, iliti reakcija na problem, zagovornici zaštite autorskih prava i njihovi patokratski lobisti unutar sustava vlasti su ponudili svoje rješenje i zatražiti cenzuru interneta te upotrebu sile bez prethodnog procesa na sudovima. Sve to vješto kamuflirano unutar ACTA-e.

Što je ACTA?
Anti-Counterfeiting Trade Agreement odnosno ACTA je međunarodni sporazum kojeg će Europska unija ratificirati u skoroj budućnosti. Među države koje su već ratificirale ACTA-u spadaju SAD, Australija, Kanada, Japan, Koreja, Maroko, Novi Zeland i Singapur.
Uskoro će se ovoj listi pridružiti sve članice EU, u koju za godinu i pol dana ulazi i Hrvatska, te Meksiko i Švicarska. Radi se o sporazumu koji nema zakonsku težinu, ali ratifikacijom ACTA-e svaka država EU na sebe prihvaća obvezu stvaranja zakonskog okvira koji će omogućiti odredbe ovog sporazuma.
ACTA (Anti-Counterfiting Trade Agreement) je tajni sporazum financiran od strane korporacija o kojem pregovaraju mnoge države svijeta. Pomoću tzv “policy launderinga”, odnosno skrivanja pravog izvora političkih odluka ili zakona, ovaj sporazum povrjeđuje osnova ljudska prava na privatnost. Sporazum, pod krinkom zaštite nacionalne sigurnosti, dopušta špijuniranje internet prometa te pregledavanje sadržaja uređaja koji sadrže digitalne podatke (laptopi, mp3 playeri) na carinama bez naloga i opravdane sumnje! Uz to, ovaj sporazum kao kaznu za piratstvo uvodi trajno isključenje s interneta, bez obzira na dokaze. Nakon tri optužbe – internet se okrivljeniku isključuje na neodređeno vrijeme – bez suca, porote ili suđenja.0

Ovo je mnogo gore od SOPA-e koju su pokušavali izgurati u praksu i američki filmaši pod kvazi izlikama da je američka filmska industrija na koljenima zbog piratstva, da tone, da je niz manjih studija ugašeno i da je broj snimljenih filmova prepolovljeno. Ovo je bezlična laž koja tjera na smijeh. Po svemu sudeći američka filmska industrija je u potpunom cvatu iz godine u godinu. Samo 80%  budžeta im donose kino blagajne gigantskih korporatističkih cinestar lanaca diljem svijeta koji su potpuno u njihovom vlasništvu. O kakvom potonuću oni pričaju? Kada smo kod piratstva i gašenja manjih studija to je također laž jer je svima jasno da piratiziranje može prije ugroziti one gigantske korporacije nego one manje studije jer je potražnja za poznatijim filmovima veća. Korporatisti ovdje štite samo svoje vlastite interese pod okriljem kvazi zaštite autorskih prava što u slučaju ACTA-e i SOPA-e zapravo uopće nije primarni cilj!
Uostalom, ukoliko će nešto poput piratstva uništiti proizvodnju američkih filmova to bi dapače bila dobra stvar jer bi u konačnici došao kraj takvom šljamu i rasipanju bilijardi dolara u zrak kako bi lakoumna svjetina imala svoju zabavu u 3D kinu.  
Dakle, vratimo se ACTA-i. Prema njenim odredbama, pružatelji internetske usluge morat će nadgledati sve aktivnosti svojih korisnika, ne bi li pronašli moguća kršenja autorskih prava. Vlasnici zaštitnih znakova te snage reda i zakona dobili bi ogromne ovlasti tijekom istraživanja potencijalnih sumnjivaca, uključujući i narušavanje privatnosti.
ACTA je stvorena kao instrument zaštite intelektualnih i autorskih prava, odnosno kao sredstvo za borbu protiv “lažnjaka” i u prehrambenoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i sličnim industrijama. Njoj je cilj, u ime patenta, kontrolu putanje generičkih lijekova i kontrolu nad određenim sjemenom za proizvodnju hrane dati u ruke korporacija koje bi preuzele potpunu kontrolu nad proizvodnjom hrane i jeftinih lijekova. ACTA je alatka vodećih svjetskih organizacija i pod nevješto prikrivenim stvarnim namjerama sprovodi ono što je u interesu bogatih psihopata koji vladaju svijetom.

Koga treba biti briga?
ACTA pregovori se vrše u potpunoj tajnosti i svima je jasno da ono što se odvija ´u noći´, daleko od javnosti, ne može nositi dobro ljudima. ACTA dokumenti skrivaju od nevladinih organizacija pa čak i nacionalnih parlamenata država koje su je ratificirale.

Pokazalo se da ACTA ima i drugu svrhu, odnosno da baš poput SOPA-e otvara vrata prema cenzuri interneta. Takav nadzor i cenzura je kranji cilj patokrata koji vladaju svijetom jer su veoma svjesni da je Internet počeo služiti ljudima kao osnovni protok informacija. On je postao i više od toga. Takav rat ide u istom smjeru kakvim se kreću pravi fizički ratovi. u ratovima javno mnijenje nikada ne pobjeđuje već uvijek opravdava zločine protiv ljudskih sloboda i tada najviše stradaju ljudi i infrastruktura a profit ubiru oni koji su ga inicirali.  
Anonymusi bi trebali shvatiti da svojim nasilnim napadima, smatrajući ih efektivnim načinom da e uzvrati udarac također ne nude rješenje . Da li itko od nas istinski vjeruje kako će vlada i korporativni moćnici koji je kontroliraju odustati od borbe i pobjede samo zato što Anonymusi razbijaju „izloge prodavaonica“ koji se usput lako i brzo zamjene?
Razlog zbog čega se trenutačno odustalo od usvajanja SOPA-e je mirovnjački i masovni volonterski aktivizam. Lijeve i desne struje su se ujedinile u stopiranju vladajućih s legalnim metodama kako bi jasno i glasno obavijestili vladajuće da se s njima ne slažu i to na način da su prominentni web biznisi zamračili svoje internetske stranice na 24 sata. Sada to isto moramo uraditi i sestrinskom prijedlogu zakona PIPA (Protect Internet Privacy Act) o kojem će se glasovati 24.01.2012.
Jasno je da je narod inače više inertan nego aktivan i često se ne odazivaju na javne prosvjede pa čak i kad se oni tiču njihovih vlastitih sloboda. Ja se iskreno nada da će te se vi ovaj put odazvati i poduzeti nešto po pitanju ovoga problema, te da će te informirati i potaknuti ljude u svojoj okolini da sudjeluju na prosvjedu koji će se održati u subotu 11.2.2012 s pocetkom u 15h u sljedecim gradovima: U Zagrebu ispred Ministarstva vanjskih poslova. U Rijeci ce se odrzati kod Radio Rijeka, te u Osijeku na trgu Ante Starcevica.
Oni koji se nalaze u Zagrebu neka posjede haklab01 (Pirotijeva 1) i sudjeluju u raspravi o ACTA-i, u utorak 14.2.

Nema komentara:

Objavi komentar